Planinarenje kao i ostale aktivnosti na otvorenom imaju pozitivan učinak na naše tijelo te su odličan izvor vitamina D kojeg dobivamo od sunca. Osim fizičke spremnosti, planinarenje je odlično i za mentalno zdravlje jer se možemo isključiti od cijeloga svijeta i u miru na svježem zraku razbistriti glavu. Planinarenje djeluje i na zdravlje kardiovaskularnog sustava, jača mišićno-koštani sustav, potiče metabolizam i rad endokrinog sustava te jača obrambene snage organizma. 

Planinarenje je jedinstveno iskustvo, a koristi od njega veće su od onih što dobivate običnim vježbanjem. Ono povećava dotok kisika u vaše srce, izoštrava vaš um, smiruje vaše tijelo te vas čini sretnijim jer daje osjećaj slobode i povezanosti s prirodom. Ako ste planinar početnik, oni iskusni savjetovat će vam da obavezno upišete školu planinarenja kako biste svladali osnove penjanja i bili što spremniji za pohod na hrvatske planine. 

Hrvatska se može pohvaliti s više od 400 različitih staza, poput onih u Zagrebu, Ogulinu, Splitu i Omišu, koje su idealne za početnike, a iskusni planinari užitak mogu pronaći na Velebitu, Učki, Dinari ili Mosoru. Niti jedan od hrvatskih vrhova nije viši od 2000 metara, a kako se što bolje pripremiti za planinarske avanture, otkrivaju nam članovi Hrvatskog planinarskog društva Runolist iz Zagreba, koji se odnedavno mogu pohvaliti s više od 600 članova, a ovo su neki od njihovih savjeta za što lakši početak osvajanja najljepših hrvatskih vidikovaca.

1. Krenite od manjih i lakših staza 

Kako ste na početku svojih planinarskih avantura, tako i razmišljajte kod izbora staza. Tražite opis onih staza gdje vam je teren poznat. Zatim, odaberite staze koje vremenski kraće traju kako se ne biste previše iscrpili. Polako, s vremenom, dodajte dodatan sat ili dodatan kilometar svojoj stazi.

2. Dobro se upoznajte sa stazom

Na planinama se lako možete izgubiti no zahvaljujući današnjoj tehnologiji, sve staze su samo jednim klikom udaljene. Istražite koliko su duge, njihove opise, kako do njih, pogledajte slike staza kako biste dobili ideju gdje idete. Kupite ili isprintajte kartu, skinite GPS aplikaciju na mobilni uređaj i koristite se kompasom.

3. Provjerite prognozu

Velik dio pripreme i odabira staze ovisi o vremenu koje vas čeka. Ne idite na planinu, a da prije toga niste detaljno proučili vremensku prognozu. Ogoljela stijena nije mjesto za dočekati oluju, nova staza nije ugodna ako je nađete pod hrpom snijega.

4. Javite prijateljima gdje idete

Ako već idete sami na izlet (iako u dvoje je uvijek ljepše), svakako javite nekoj bližoj osobi gdje namjeravate ići i hodati te kad se vraćate. Tako će ta osoba znati kad se treba početi brinuti i reagirati ako kasnite više od određenog perioda vremena.

5. Pametno se opremite

Postoji 10 osnovnih stvari koje spremamo u planinarske ruksake. One se ponekad mijenjaju, ali osnovu čine:

• karta / kompas / mobitel

• zaštita od sunca

• vjetrovka i rezervna odjeća

• hrana

• voda

• prva pomoć

• lampa

• šibice

• džepni nožić

• šator 

Kako izgledaju organizirani planinarski vikend izleti, odlučili smo provjeriti iz prve ruke s članovima HPD-a Runolist, koji su odabrali upoznati prirodne ljepote Gorskog kotara. Posjetili su Špilju Lokvarku, koju je 1911. godine sasvim slučajno, prilikom iskopavanja kamena vapnenca otkrio Jakov Bolf Talijanetov. Spilju je prvi istražio geolog Josip Poljak, koji ju je opisao kao jednu od najljepših špilja hrvatskog podzemnog krša. Spilja ima 6 etaža, a duljina zasad otkrivenog dijela spilje iznosi 1179 metara, dok joj je dubina 275 metara. Temperatura unutar spilje kreće se u rasponu od 7 do 9 stupnjeva. Nakon obilaska Lokvarke, planinari su se uputili prema Parku šumi Golubinjak u kojoj caruju stoljetne jele, bukve i smreke, a kroz park prolazi i desetak kilometara dugačka planinarska Staza špilja. Nakon Golubinjaka, planinari su se uputili na jedan od najimpresivnijih krških izvora - onog rijeke Kupe, rijeke čiji se izvor i ušće nalaze u Hrvatskoj, a dugačka je 294 kilometara. Izvor Kupe je krški izvor koji je od 1963. godine zaštićen kao spomenik prirode. Ovo je vrelo smješteno na području Nacionalnog parka Risnjak, a na površinu dolazi u ob-liku jezerca nevjerojatne plavo-zelene boje, te nikad ne presušuje. U blizini izvora smještena je i dolina Kupe, dom za gotovo 500 vrsta leptira, zbog čega je poznata i kao „čudesna dolina leptira”.

Nakon uspona i cjelodnevnog planinarenja, potrebno je vratiti izgubljenu energiju. Naši planinari otkrili su nam tajnu vraćanja izgubljene energije uz Lino Lada Pillows milk i nougat , a preporučili su nam i top 3 najdraže lokacije za planinarenje u Hrvatskoj. Koliko im znači vikende provoditi u prirodi i zašto obožavaju grickati  Lino Lada “jastučiće”  pogledajte u videu:

 https://www.youtube.com/watch?v=1dbbt-xClR0

Sadržaj nastao u suradnji s Agencijom 2020